Via Galactica br. 2
<- Stari brojevi ->
Redball.gif (916 bytes)Uvodnik 1

Uvodnik 2

Redball.gif (916 bytes)James Blish (1921 - 1975.)

Redball.gif (916 bytes)O "Nebuli"

Redball.gif (916 bytes)Interview: Krsto Mažuranić

Redball.gif (916 bytes)Tribina o SF-u

Redball.gif (916 bytes)Kratki prikaz izdavaštva u RH

 

Redball.gif (916 bytes)"Anubisova vrata"

Redball.gif (916 bytes)Kompjutorske igre

Redball.gif (916 bytes)Tuđinac ("Alien")

Redball.gif (916 bytes)Jesmo li uistinu bili na Mjesecu?

Redball.gif (916 bytes)Negostoljubiva Venera

Redball.gif (916 bytes)Pismo čitatelja

Redball.gif (916 bytes)Strip (ehh... za par dana)

Via Galactica br.2

UVODNA RIJEČ

Štovani SF fanovi,

kada smo uređivali prvi broj VIA GALACTICAE, nismo ni slutili koliki ćemo boom napraviti, no drago nam je da je tako.Naime nakon šokantne Krstine tribine(na kojoj smo promovirali prvi broj GALACTICAE) aktivnost oko ljubljenog nam književnog žanra porasla je za 100% (barem).Ponovno kreće osječki SF fan-club GEA, u planu su nove tribine izložbe i još ponešto.Obavezno si nabavite FUTURU 26 i HEROINU NOVU za prvi mjesec 1995.Tamo ćete pronaći članke o našem fanzinu.

Drago nam je da naši pozivi na suradnju nisu ostali bez odaziva.Naslovnica, strip i neki članci djelo su naših novih suradnika.Novi suradnici su također i razlog što fanzin ima više stranica i kvalitetniju grafičku obradu.Stoga, dragi fanovi javljajte nam se i dalje.Ponudite nam svoje ilustracije, tekstove, stripove, priče...

Prvi broj GALACTICAE tiskali smo u samo tridesetak primjeraka.Packa uredništvu jer smo toliko potcijenili broj SF fanova u Osijeku (Zanimljivost:uredništvu je ostao samo JEDAN primjerak.Sva sreća da smo sačuvali originale).Ovaj broj ide u barem sto primjeraka uz primjerke koje ćemo poslati fanovima u Zagreb, Varaždin, Rijeku, Split, Đakovo, Kutinu i SAD - pozdrav lokalnim fanovima.

Toliko za sada. VIA GALACTICA broj 2 - čitajte!

Pozdrav, Davor Banović


UVODNIK br. 2

Prijatelji, čitatelji esefa,

kao što ste vjerovatno zamjetili drugobrojni uvodnik je sastavljen od dva djela.Razlog bi trebali potražiti u velikom broju ZANIMLJIVIH članaka i samom nedostatku prostora za moju završnu riječ.

Ja ću to iskoristiti i nadopuniti Davora kratkim pregledom rada osječkog SF-cluba GEA.

GEA je sa svojim radom počela davnih sedamdesetih godina (ovog stoljeća) kao tjedno okupljalište SF čitatelja.Ljudi zaslužni za osnivanje kluba su Antun Janković(strašan ilustrator, kojeg se možda sjećate iz pokojnog Siriusa) i gospodin koji je prisustvovao tribini ali ja nažalost nisam imao prilike upoznati ga.Okupljanje se vršilo u prostorijama osječkog studentskog centra.Iako je pred rat klub bio na laganom zalazu , klupska knjižnica je brojila pozamašan broj SF naslova.Nažalost to blago za svakog esefovca je ili uništeno ili pokradeno za vrijeme općeg ratnog rasula kakvo je nastalo.

Ti tužni podaci zamjenjeni su trenutnim relativno svjetlim stanjem prijatelja esefa u Osijeku.Klub je zadržao svoje prijašnje ime, a vodstvo hmm... nije.Unatoč svemu klub funkcionira i izvršava svoju osnovnu zadaću tj. zbližava ljude.

Nažalost morat ću napraviti još jednu nadopunu na uvodnik mog prijatelja Davora u kojoj vam želim SRETAN BOŽIĆ I NOVU (1995.) GODINU.

Srdačni pozdravi, Aleksandar Kristek


JAMES BLISH

(1921.-1975.)

Američki pisac. Rođen 23. 05. 1921. u East Oreangu. Diplomirao je mikrobiologiju 1942., a zoologiju 1946., na sveučilištu Columbia. Svojom se strukom nikada nije bavio, posvetivši se ubrzo profesionalnom pisanju i uredničkom zvanju. Godine 1968. seli se u Englesku u kojoj ostaje do smrti.

James Blish je pripadnik malobrojnog kruga SF pisaca koji su doprinijeli prerastanju ovog žanra iz paraliterature u književnost visokih umjetničkih stremljenja. Kao teenager priključuje se kao fan jednom SF getu, pridruživši se newyorškoj grupi futurijanaca.

Prvu priču je objavio u ASTOUNDINGU 1940.Uskoro se oslobađa negativnog utjecaja američke predratne časopisne znanstvene fantastike i već pedesetih godina stvara niz romana koji su ušli u klasiku žanra.Ova njegova djela odlikuju se jezičkom složenošću i visokim intelektualnim nabojem, kao i naglašenim raskidom sa antroporasizmom karakterističnim za znanstvenom fantastikom kembelove škole.

Nova su svojstva u punoj mjeri izražena u Blishovim djelima iz tog razdoblja - u seriji LETEĆI GRADOVI (ZEMLJANINE VRATI SE KUĆI, ONI ĆE IMATI ZVIJEZDE, TRIJUMF VREMENA i JEDAN ŽIVOT ZA ZVIJEZDE), romanu SLUČAJ

SAVJESTI i zbirci ZVIJEZDANE SPORE, možda najznačajnijem Blishovom djelu.

Blish nastavlja sa spisateljskim radom i u šezdesetim i u sedamdesetim godinama, no u tom razdoblju ne uspijeva nadmašiti dosege iz svoje ključne stvaralačke faze.U ovom razdoblju nastavlja pisati o nekim temama koje su ga zaokupljale pedesetih, pa tako nastavlja pretresati religijske konotacije SF žanra u ciklusu ZA TAKOVIM ZNANJEM(ciklus obuhvaća pored tri SF djela - SLUČAJ SAVJESTI, CRNI USKRS, DAN POSLIJE STRAŠNOG SUDA - i nežanrovski roman DOKTOR MIRABILIS).U isto vrijeme Blish

piše i komercijalna djela: više omladinskih SF romana, te ukupno trinaest knjiga za popularnu seriju ZVJEZDANE STAZE.

Pod pseudonimom William Eteling, Blish objavljuje dvije izuzetno značajne knjige eseja o znanstvenoj fantastici - STVAR PRI RUCI i VIŠE STVARI PRI RUCI.U ovim djelima ocrtava jednu osobitu poetiku SF žanra sa vrlo visokim umjetničkim standardima.Usporedo s tim je mnogo radio i na popularizaciji znanstvene fantastike i njenom prihvaćanju u akademskim krugovima.

Godine 1959. Blish je dobio nagradu Hugo.

James Blish umire 29.07.1975. godine u pedeset i šestoj godini života.

 

Pripremio: Davor Banović


NEBULA

Godišnja nagrada koju dodjeljuje "Udruženje američkih spisatelja znanstvene fantastike" (SFWA).Za razliku od laičkog Huga koji izglasavaju amaterski poklonici žanra, Nebula je zamišljena kao stručna, profesionalna protivteža.Idejao da se osnuje ovakvo priznanje potekla je od pisca Loyda Biglla Jr.Počev od 1966. Nebula se dodjeljuje svakog proljeća za najbolja pisana djela znanstvene fantastike u prethodnoj sezoni(što znači da nagrada dodjeljena 1966. nosi oznaku 1965.) i to u četiri kategorije za roman, kratki roman, novelu i priču.Od 1973. ovome je pridodata još jedna kategorija, film, a od 1974. dodjeljuje se posebna Nebula za životno djelo, takozvana "Velemajstorska nagrada" (od 1975. povremeno se upriličuju i posebne nagrade za naročite zasluge na SF polju).

Pravo glasovanja za Nebulu imaju članovi SFWA, a sam čin glasovanja sprovodi se u dva kruga.Nagrada koja se dodjeljuje ima oblik zavojite magline(otuda i naziv) na kristalnom postolju, optočenom prozirnom plastičnom ovojnicom.Iako je trebalo da odražava stručan ukus, Nebula se često poklapala s amaterskim Hugom.Od 1966. do 1976. objavljivane su godišnje antologije priča koje su osvojile Nebulu, odnosno koje su bile u konkurenciji za ovu nagradu.

 

Pripremio Aleksandar Kristek


INTERVIEW: KRSTO A. MAŽURANIĆ

 

VIA GALACTICA: Kako ste postali urednikom FUTURE?

KRSTO A MAŽURANIĆ: Ispričat ću vam prvo kako je nastao BAKAL d.o.o. Bojan Krstić je radio u marketingu JAT-a- predstavništvo Zagreb.Kada je 1989.počeo raspad Jugoslavije, odlučio je prijeći u privatne poduzetnike.Osnovao je Bakal d.o.o., podutzeće za grafički design.Bojan je bio stari fan, no oduvijek je bio solo-trinker i čitao je za svoju dušu.Međutim, kako SIRIUSA više nije bilo ,Bojan je odlučio nešto po tom pitanju.Tako je nastala FUTURA.

Prvi broj su promovirali u sferi.Tada smo se Bojan i ja po prvi put susreli.Kako je Vlatko bio zauzet drugim poslovima, Bojan me nakon nekog vremena upitao bi li ja htio postati urednikom FUTURE.Naravno ponudu sam objeručke prihvatio, i evo danas sam urednik FUTURE.

V.G.: Što mislite o SF izdavaštvu u Hrvatskoj?

KRSTO: Znate kako je SF & F izdaju uglavnom privatnici.Velike kuće ga ne izdaju, jer im se to ne isplati.Sada smo svjedoci poplave SF & F izdanja, no ispričat ću vam nešto zanimljivo.Kada je 1983. izašao zakon o izdavaštvu, jedino je u Hrvatskoj zabranjeno privatno izdavaštvo.Ne znam zbog čega, ali tako je bilo.Godinu dana ranije, 1982.,Bruno Ogorelec, kojem sam bio partner, privatno je izdao roman Frederica Pohla ČOVJEK PLUS.

Bilo je i novih izdanja u pripremi, no stigao je taj zakon, i tako smo u bivšoj Jugoslaviji čitali knjiga beogradskih izdavača.Da nije bilo tog zakona, sada bi SF & F izdavaštvo u Hrvatskoj već uvelike bilo razvijeno.

V.G.: Što mislite o SF & F autorstvu u Hrvatskoj?Ima li hrvatski SF budućnost?

KRSTO: Hrvatskoj trebaju hrvatski autori.Najkasnije za godinu dana očekuje se

izdavanje prvog domaćeg SF romana. Kao posljedica uslijedit će objavljivanje domaćih romana.Prije ili kasnije, netko će objaviti drugi časopis.

 V.G.: Favorizirate li više ideju ili stil?

KRSTO: Ako pripovjetka ne pokriva ideju, to nije to.SF čitaju oni koji su mu dorasli.

V.G.: Uskoro će SFerakon.Znate li možda što se sprema?

KRSTO: Slijedeći SFerakon održat će se u svibnju' 95.Ako bude počasni gost iz inozemstva, nemojte se iznenaditi.

V.G.: Što poručujete čitateljima GALACTICAE?

KRSTO: Vjerovali ili ne, VIA GALACTICA kao fanzin je izgledom i sadržajem vrlo slična vodećim američkim fanzinima.

Pripremio Davor Banović


TRIBINA O ZNANSTVENOJ FANTASTICI

U četvrtak, 24. studenog u osječkoj Gradskoj knižnici održana je tribina pod naslovom "Najbolja videoteka na svijetu" Krste A. Mažuranića.Krsto A. Mažuranić je slobodni umjetnik, prevoditelj i zaljubljenik u znanstvenu fantastiku.

Mada naslov povlači za sobom asocijacije na video i videoteke Krsto A. Mažuranić na vrlo domišljat i originalan način upućuje na naziv kao na dobro upotrebljenu alegoriju za knjigu.

Nastavio je sa nabrajnjem svojstava idealne video kazete.To bi morala biti video kazeta koju bi uvijek mogli nositi, koja bi mogla stati u džep i da nam za njeno gledanje nije potreban televizijski ekran niti stalni izvor energije.

Kazetu koju bismo gledali, a da ne smetamo drugima, pa se njome koristiti u redu za čekanje domovnica ili za vrijeme vožnje autobusom.Da svaka kazeta bude odlične kvalitete.Takva kazeta već postoji to je(opet) - knjiga.Čije su jedine mane to da iziskava određeni kvocijent znanja i povremeno predstavlja umni napor.

Gospodin Mažuranić nam je poslije skrenuo pažnju na kako beletrističku tako i ozbiljnu književnost i njihovu pojavu tokom povijesti. Posvetio je posebnu pažnju 19. stoljeću za kojeg smatra da je najdramatičnije u ljudskoj povijesti.1801. izumljen je parni automobil, 1803. parna lokomotiva, 1834. žetjelica, 1839. parni čekić, nešto kasnije šivaća mašina, 1872.

pisaći stroj, 1854. hidraulički lift, bez kojega neboderi ne bi bili mogući, 1810. izumljena je konzerva, 1863. margarin, 1840. kuverta i mar-kica.Toliko izuma u tako kratkom roku naprama tisućljećima izumiteljske pasivnosti.Kao primjer putovanje kopnom koje se do izuma parnog automobila ili vlaka odvijalo skoro u potunosti isto kao i za vrijeme feničana ili starih rimljana - pješice ili na konju(kod imućnijih kočije koje su bile skoro podjednako neudobne). Putovanje vodom takođe se nije promjenilo popriličan niz odina sve do prvog parnog remorkera Charlotte Dundas (Robert Fulton

popriličan niz godina kasnije).Krov nad glavom - kuće, bez neke velike razlike od Sumerana (Keops) ili Gala. Tradicionalan način gradnje kamen na kamen, drvo na drvo, blato i slama zamjenjuje 1824. Joseph Aspdin portland cementom i potpomaže gradnju nebodera i općenito visokih građevina Elisha Otis izumom hidrauličkog lifta.

Krsto A. Mažuranić se sa književnosti uopćeno vraća na područje koje dobro poznaje - znanstvenu fantasiku.On strogo odijeljuje više smjerova fantastike.Maštanje može biti mistično(dozvoljeno je bilo što izmisliti), fantastično(po dogovoru) i znanstveno fantasično(ono što se izmisli ne smije se protiviti znanosti).Posebno je naglasio razliku između SF-a na papiru i SF-a na velikom platnu koji je iznjedrio podugački niz besmisleno nazvanih znanstveno fantasičnim.Mislim da prednjače naslovi poput "Napadi gigantskih paradajza" i "Invazija petnaestmetarskih žena".

Svršetak tribine je bio proslavljen ponovnim okupljanjem osječkog SF kluba GEA i zajedničkog odlaska u obližnj kafić gdje su se kovali, nadam se uspješni, planovi za budućnost osječkog SF-a.

Gospodin Mažuranić je šest Bakalovih knjiga poklonio izbjegličkoj knjižnici u Čepinu te sklopio ugovor sa antikvarnicom "Novom" (Gundulićeva 1) pa se u Gundulićevoj mogu nabaviti poznati fantasy naslovi Bakalovih nakladnika.

Pripremio Aleksandar Kristek


KRATKI PRIKAZ SF IZDAVAŠTVA U HRVATSKOJ

Do Domovinskog rata stanje u SF izdavaštvu bilo je ništavno.Pregledavajući svoju zbirku, pronašao sam tri-četiri naslova na hrvatskom jeziku.Nakon Domovinskog rata situacija se u potpunosti mijenja.Da li na bolje?

Davno ugasli SIRIUS zamjenjuje FUTURA.Nekada Vijesnik sada privatni BAKAL.Jedini SF & F mjesečnik u potpunosti oslikava stanje na polju SF & F izdavaštva.

Sve je u privatnim rukama.Koliko je to dobro toliko ima i negativnih strana, najpozitivnije je to smo preplavljeni sa kvalitetnim izdanjima (moje osobno mišljenje je da nisam pročitao lošu knjigu) i želja mi je da se tako stanje nastavi (po planovima novih izdanja predstoji nam doista lijepa budućnost).

Ono što mi smeta u poplavi novih naslova, novih nakladnika i novih radosti u čitanju omiljene mi literature jeste čitav niz nelogičnosti u radu nakladnika.Imam osjećaj kao da žele svoj program zatvoriti u određena područja eskluzivnosti.

Da pojasnim: Svi nakladnici svoja SF & F izdanja oglašavaju u FUTURI.Kako sam u svom poslu u dodiru sa gotovo svim domaćim tiskovnama, na prste jedne ruke mogu nabrojati sve oglase SF & F literature u ne SF publikacijama.Najvjerovatniji je razlog novac.

Svaki SF nakladnik, osim SF-a, ima i drugi izdavački program. Koliko je ljubitelja SF-a koji

čitaju i druge žanrove, a koji su upoznati s ostalim izdanjima SF nakladnika?

O osobnom neslaganjima ili slaganja među nakladnicima ne želim govoriti.

Pojedinačne poruke nakladnicima:

ALGORITAM - Hvala na ambicioznom planu.Iako je moje mišljenje da zbog cijena i luksuzne opreme izdajete knjige za elitu.

SARA 93 - Kvalitetna izdanja i dobro pogođena oprema.Ranokup je dobra ideja, ali tko će čekati i računati.

IZVORI - Krasan naziv biblioteke.Nešto ste stali s novim naslovima.

KZ ZAGREBAČKA NAKLADA - Stali ste na jednom izdanju.Gdje je Bradbury, Niven?

FUTURA - Krsto je upoznat s mojim mišljenjem.Iako Asprin nije loš, vrijeme je za nešto novo.

Gospodo nakladnici, nemojte ovo shvatiti kao kritiku, jer izdanja su kvalitetna, samo je način na koji te knjige dolaze do čitatelja pogrešan.Ne mislim ovdje na SF & F fanove nego i na one kojima je ova vrst literature nepoznanica.Ne živi svatko u Zagrebu, da bi mogao prošetati do nakladnika i osobno ga upitati što je izašlo iz tiska i kupiti knjigu.Dođite u Osijek i pokažite nam gdje možemo kupiti vaša izdanja.

Pripremio Zvonimir Biber