Via
Galactica
br. 5


<- Stari brojevi ->
 
SF ilustratori: F. Frazetta Povratak na sadržaj Film: Apollo 13

RED MARS
KIM STANLEY ROBINSON

Kako početi kritiku RED MARS Kima Stanley Robinsona?

Možda parafrazirajući Arthura C. Clarkea koji je rekao da je Robinson sigurno imao vremenski stroj, pa slijedom toga roman nije znanstveno-fantastični već povjesni.

I zaista, dok gutamo stranicu za stranicom genijalnog "Crvenog Marsa" ova Clarkeova rečenica nam se sve više mota po glavi. I sam sam sve više mišljenja da će Robinson, pošto se u bliskoj budućnosti obogati svojom budućom bestseler trilogijom o Marsu (RED MARS, GREEN MARS, i još neobjavljeni BLUE MARS), patentirati svoj vremenski stroj, jer bez njega djelo ovakve uvjerljivosti nije moglo nastati. Što je tako posebno u ovom dijelu? Tri su osnovne odrednice ovog romana koje mu daju fantastičnu realnost i dubinu.

Prva odrednica je realističnost mjesta radnje. Na prvi pogled RED MARS se uklapa u vrlo tradicionalnu struju "tvrdog" SF-a. Jaka znanstvena i tehnološka potka uklapa se u priču tradicionalnog osvajanja drugoga svijeta i to najtradicionalnijeg od svih drugih svjetova - samog Marsa.

"Tvrdoću" romana pospješuje i snažno potkovana kronika budućnosti koju možemo proučavati kao dodatak na kraju romana. Još jedan zanimljiv dodatak je i karta Marsa sa ucrtanim gradovima u kojima se odvija radnja.

Fanscinantno je autorovo poznavanje Marsa koji je opisan sa takvom ljubavlju i takvom zastrašujućom realnošću, tako da objašnjenje da je autor sedamnaest godina proučavao sve raspoložive podatke o Marsu zvuči vrlo blijedo i samo se nameće objašnjenje sa vremeplovom.

Ono što sa sigurnošću mogu reći je da od Ballardovog POTOPLJENOG SVIJETA nisam čitao tako uvjerljive i dojmljive opise izmišljenih pejzaža.

Svi komplimenti do sada iznešeni ne prestavljaju ništa prema onome što slijedi.

Ako nam se na prvi pogled djelo i čini "tvrdim" SF-om, na drugi pogled ćemo to mišljenje i svakako promjeniti. Dok se "tvrdi" SF odlikuje čvrstom znanstvenom podlogom i idejom i na račun toga zanemaruje karaktere koje nose radnju i koji se utapaju u stereo tipe, u SF "novog vala" u prvi plan dolaze likovi.

Postaje očigledno da se Robinson priklanjao humanističkoj struji današnjeg američkog SF-a, a ne cyberpunkerskoj.

Na grandijoznoj pozornici novoga svijeta, Robinson stvara još grandijozniju priču o običnim "neprilagođenim" ljudima koji su svoju sreću potražili negdje tamo na novim teritorijima. Njihovi međusobni odnosi su banalni i svakodnevni, jer oni su ipak obični ljudi, ali su i povjesni u kozmičkim mjerilima jer stvaraju Novi svijet kojim se otvara nova Epoha u ljudskoj povjesti.

Treća odrednica romana je Ideja. Politička ideja vodilja izvire iz silnica sukoba među junacima, između njih i multinacionalnih korporacija kojoj eksplatiraju Mars, između jednog Starog svijeta u agoniji prenaseljenosti, zagađenja i političke bezidejnosti i rađanja Novog svijeta koji je fizički bespomočan no idejno daleko ispred matične planete.

Sukob je neminovan i izdignut na nivo evolucijskog apsoluta. Kulminira pobunom 2061. godine koja eksplodira bez nekog određenog vodstva. No, pobuna je nužna jer kako kaže jedan od vođa pobune: "Ne ovo nije Američka revolucija za odcjepljenje, nije ni Francuska revolucija, niti Oktobarska revolucija, ovo su svi ratovi, bune i revolucije u jednom, a odbijaju se na površini veličine svih zemaljskih kontinenata. Tko to može zaustaviti? Policija UN-a ? No way!".

No, nije kritika ta koja treba reći sve. Vi ćete biti ti koji ćete reći ono pravo mišljenje, a vjerujem da ćete reći ono isto što i ja kada sam pročitao osamstotinjak stranica RED MARSA - "Zar je već kraj?".

Antun Janković.