Via
Galactica
br. 5


<- Stari brojevi ->
 
Film: Apollo 13 Povratak na sadržaj Pjesma

POVIJEST I RAZVOJ ZNANSTVENO-FANTASTIČNOG FILMA
II DIO – TRIDESETE I ČETRDESETE

U treće desetljeće znanstveno-fantastični film ušao je već kao cjenjen i publici zanimljiv žanr. Produkcija se udvostručila. U prvoj polovici tridesetih žanr je procvao.

"Kraj svijeta" (La find du mond) jedan je od najznačajnijih francunskih predratnih SF filmova.Godine 1930. ga je režirao Abel Gance koji ga je još i nakon premijere dotjerivao, tako da film ima više verzija. U filmu je riječ o sudaru kometa i Zemlje te o sveopćem rasulu koje zbog toga nastaje. Taj kaos efektno je predočen na filmsko platno i tu, ustvari, leže glavni aduti Ganceova filma.

Iste je godine i snimljen i prvi holivudski SF musical - "samo zamislite" (Just imagine), redatelj Davida Butlera. Po srijedi je raskošno ostvarenje, skupo i scenski bogato, ali ipak i financijski fijasko.

Godine 1931. donosi prvu ekranizaciju prvoga SF romana, "Frankensteina", spisateljice Mary V. Shelley. "Frankensteina" je režirao James Whale, a stvorenje dr. Frankesteina maestralno je utjelotvorio nezaboravni Boris Karloff. Ova će verzija priče o htjenju znanstvenog genija da preuzme moći samoga Boga ili Majke Prirode i da od neživoga stvor živo stvorenje i do danas ostati nenadmašena.

"Atlantida" (L'Atlantide), redatelja Georga Wilhelma Pabsta, snimljena je 1932. godine u njemačko-francuskoj kooprodukciji i to u tri verzije - na njemačkom, francuskom i engleskom jeziku. Kao i Whaleov "Frankenstein", i "Atlantida" je iznimno uspješna, dosad najbolja ekranizacija, ovog puta znamenitog istoimenog romana Pierra Benauxa , priča o legendarnoj kraljici Atlantide koja je ubijala ljubavnike da bi im mumificirana tjela čuvala u posebnim sarkofazima.

Iste je godine snimljeno još jedno iznimno ostvarenje na poljo znanstvene fantastike (bar u širem smislu) - "Dr. Jekyll i gospodin Hyde" (Dr. Jekyll and Mr. Hyde) u režiji Roubena Mamouliana sa izvrsnim Fredericom Marchom u ulozi znanstvenika koji putem posebne supstance budi svoje mračno "ja" (dobitnik "Oscara" za najbolju mušku ulogu). Bila je to osama ekranizacija čuvenog raomana Roberta L. Stevensona, ali prva koja je ozbiljno uzela i predočila autorovu zamisao o nazočnosti primitivnog zla o čovjeku gledateljstvu.

Godine 1932. snimljeno je još nekoliko zanimljivih SF filmova, kao primjerice, "Doktor X" (Doctor X), Michaela Curtiza, svojevrsna SF verzija notiva o vukodlaštvu te "Fu Manchueva krabulja" (The Mask of Fu Manchu), Charlesa Brabina s Borisom Karloffom u ulozi zlog Fu Manchua koji planira iskorijeniti bijelu rasu.

Iste godine snimljena su još dava značajna SF ostvarenja. "Otok izgubljenih duša " (Island of Lost Souls), redatelja Erlea C. Kentona, uspjela je ekranizacija H.G. Wellsova romana "Otok dr. Moreaua". Iako se redatelj nije usko držao Wellsova predloška, kritika ga je prihvatila kao efektnu obradu čuvenog romana.

Drugo ostvarenje je "F.P. 1 ne odgovoara" (F. P. 1 antwortet nicht), redatelja Karla Hartla, snimljen u njemačkoj produkciji, ali i u tri jezične verzije - njemačkoj, francuskoj i engleskoj. Bila je to ambiciozno zamišljena priča o gradnji ogromne zračne luke nasred Atlantika, ali je težište pomalo nepotrebno prebačeno na melodramatizaciju i ljubavne zavrzlame junaka.

Godine 1933. snimljen je već legendarni "King Kong" prema priči Edgarda Wallacea, a u režiji Merian C. Coopera. Ta modernizirana obrada motiva o ljepotici i zvijeri tehnički je besprijekorno snimljena te predstavlja jedno od najznačajnijih predratnih holivudskih SF ostvarenja, iako u okvire žanra ulazi tek u širem smislu.

"Nevidljivi čovjek " (The Invisible Man), snimljen iste godine u režiji Jamesa Whalea (proslavio se dvije godine ranije svojim "Frankensteinom") ekranizacija je istoimenoga romana H.G. Wellsa. Poznata je to priča o znanstveniku koji pomoću čudesne supstance postaje nevidljiv, predočena ovuom prigodom u blagom crnohumornom tonu. Film krase i uspjeli posebni efekti.

Godine 1933. snimljen je i ne osobito hvaljen "Potop" (Deluge), film katastrofe u SF kontekstu te zanimljiv njemački film "Tunel" (Der Tunnel), redatelja Kurta Bernhardta, koji govori o gradnji podmorskog tunela koji bi spojio Europu s Amerikom. Zanimljivo je da su Englezi dvije godine kasnije snimili svoju verziju, ali znatno slabiju. 1934. godine snimljen je još jedan njemački SF film "Zlato" (Gold) u režiji Karla Hartla. Film govori o nacistički nastrojenom fizičaru koji na nagovor pohlepnog i zlog Škota ostvaruje stari san alkemičara- pretvorbu običnih elemenata u zlato.

"Svemirsko putovanje" (Kosmičeski rejs) Vasilija Žuravljeva, snimljeno 1935. godine, pokušaj je obnove ruskog SF filma (prvi je to ruski SF film nakon "Aelite"). Film govori o prvom čovjekovom letu na Mjesec.

Sljedeće godine snimljeno je nekoliko SF filmova. "vražja lutka " (The Devil Doll) Toda Browninga u znanstveno-fantastično je ruho zavijena varijacija romana Alexandra Dumasa "Grof od Monte Christoa". Nakon dvadeset godina robijanja, nevino optužen glavni junak bješi s Vražjeh otoka i kreće u osvetu. Pomoću lutaka-ubojica kojima telepatski upravlja on će se osvetiti onima koji su ga smjestili u zatvor.

"Izgubljeni odzor" (Lost Horizon) djelo je poznatog holivudskog redatelja Franka Carpe. Film govori o utopijskoj urbanoj zajednici negdje u bespućima Himalaja gdje čudesan zrak omogućuje puku zdravlje, krepkost i neograničen život.

"Nevidljiva zraka " ( The Invisible Ray) u režiji Lamberta Hillyera s Borisom karloffom u glavnoj ulozi govori o znanstveniku koji u krapatskoj zabiti pronalazi radioaktivni meteorit. Zaplet se bazira na čudotvornoj moći koji baj kamen posjeduje - iscjeljuje sljepoću te podaruje moć uništavanja najobičnijim pogledom.

Godine 1936. snimljen je i jedan izniman film koji će trajno ostati ubilježen u povijest SF filma. To je izrazito uspjela ekranizacija glasovitog romana H.G. Wellsa "Obrisi stvari koji dolaze", snimljen u britanskoj produkciji i režiji Wiliama C. Menziesa - "Obrisi budućnosti" (Things to Come), kako je u Hrvatskoj preveden. Prvotni je scenarij napisao H. G. Wells osobno, ali su ga producenti odbili, smatrajući ga prekompliciranim i rastegnutim, te o njezinu širenju u svemir. Film, kao i predložak, ima epski zamah i djeluje spektakularno. Bio je to posljednji predratni europski SF film.

Iste je godine snimljena i prva izrazito popularna TV-serija znanstveno-fantastičnoga karaktera. Bio je to "Flash Gordon", televizijska verzija glasovitog stripa Alexa Raymonda, snimljen u 13 nastavaka.

SF film tada silazi u stagnaciju. 1937. godine nije snimljeno ništa vrijedno spomena, a sljedeće godine bilježimo tek TV-serijal "Flash Gordonovo putovanje na Mars". 1939. godine snimljen je tek novi SF film s Borisom Karloffom, "Čovjek kojog nisu mogli objesiti " (The Man They Could Not Hang), Nicka Grindea, koji ipak više miriše (ili smrdi) na horor.

Za četrdesete se ne može reći da su bile osobito plodne, ni po kvantiteti ni po kvaliteti, što je ponajviše prouzročio rat (ali ne samo rat). Snimljeno je nekoliko serijala poput "Flash Gordon osvaja svemir" (1940), "Napad purpurnoga čudovišta" (1945) i "Pustolovine kapetana Marvela" (1941) te nešto više ne osobito zanimljivih filmova. Ali krenimo redom ...

"Dr. Kiklop" (Dr. Cyclops) Ernesta Schoedsacka iz 1940.godine znanstveno-fantastična je obrada motiva o Odiseju i Kiklopu. Negdje u peruanskoj zabiti jedan znanstvenik eksperimentira smanjivanje životinja, ali ubrzo prelazi i na ljude. Žrtve će mu se osvetiti na sličan način kao Odisej i njegova družba. Samo, umjesto osljepljenja, junaci će opakom znanstveniku, inače kratkovidnom, slomiti naočale.

Iste su godine snimljena još dva SF filma, oba s motivom nevidljivosti s komičnim pomakom. "Nevidljiva žena" (The Invisible Woman), A. Edwarda Sutherlanda govori o znanstveniku koji jednu djevojku učini nevidljivom, dok je "Povratak nedivljivog čovjeka" (The Invisible Man Returns), Joea Maya svojevrstan nastavak glasovite ekranizacije Wellsova romana iz 1933. godine.

Tek se 1944. godine pojavljuje idući SF film - "Dama i čudovište" (The Lady and teh Monster), snimljen u jeku 2. svjetskog rata u režiji Georgea Shermana - prva ekranizacija poznatog romana Kurta Siodmaka "Donovanom Mozak". Priča je to o ludom znanstveniku (opet!) koji uspjeva na životu održati ljudski mozak izvan tijela. Mozak, međutim, uspostavlja telepatski kontakt sa znanstvenikovim pomoćnikom preko kojega će pokućati u djelo sprovesti svoje demonske zamisli. Bio je to zapažen, ali nešarmantan film s težištem na horror komponenti.

Slijedeći se SF film vrijedan spomena snimio 1948. godine u Češkoj (točnije, ondašnjoj Češkoslovačkoj). Bio je to "Krakatit", prva ekranizacija istoimenog romana najvećeg češkog pisca znanstvene fantastike, Karela Čapeka. Taj film Otakara Vavre predočuje etičke nedoumice s kojima se suočuje izumitelj snašnog eksploziva krakatita, što je bila aktualna tema u poratnoj Europi.

Godine 1949. snimljena je "Savršena žena" (The Perfect Woman), komična varijacija motiva o ženskom robotu, poznatog iz Langova "Metropolica". Film nije predstavio ništa osobito, ali je ostao zapamćen kao prvi posljeratni britanski SF film.

Time je ujedno okončano ne osobito svijetlo razdoblje SF filma, neplodne četrdeste. No, već početkom sljedećega desetljeća zanimanje za znanstveno-fantastični film raste.

Kraj drugoga dijela.

Toni Matošin.