Via Galactica br. 4
|
|
SF VELIKANI
FRANK HERBERT
(08.10.1920-12.02.1986.)
Iako se pojavio 1952. izdavši nekoliko pripovjedaka, ovaj američki pisac postao je poznat tek polovinom šezdesetih godina kada piše roman koji će ubrzo postati klasikom znanstvene fantastike. Radi se o trodijelnom romanu DINA za kojega Herbert isprve nije uspio pronaći izdavača, pa je cijeli roman serijaliziran u časopisu ASTOUNDING od 1963.-1965. i odmah osvojio dvije vodeće SF nagrade "Huga" i "Nebulu".
Dina je jedan od najbolje konstruiranih SF svjetova uopće. Radi se o jedniom epskom, feudalnom svijetu sa arapskim folklorom i posve neobičnim tehnološkim arsenalom.
Roman je ubrzo dosegao kultne razmjere, pa je Herbert povučen slavom napisao cijeli niz više ili msanje uspješnih nastavaka - MESIJA DINE, DJECA DINE, BOŽANSKI CAR DINE, HERETICI DINE, KAPITOL: DINA. Iako nastavci nisu dosegli uspjeh prvog romana, oni se odlikuje fascinantnim idejama i nesumnjivo spadaju u vrhunske dosege žanra. Ciklus o Dini - pješčanoj planeti - Herbert nije uspio dovršiti, no nije ni jasno kako bi se ova kompleksna saga koja obuhvaća nekoliko pokoljenja uopće mogla završiti. Godine 1984. ekraniziran je roman DINA , no film nije uspio dočarati svu raskošnost literarnog predloška.
Zbog velike popularnosti DINE, ostala Herbertova djela neopravdano su ostala nezapažena. Radi se o romanima TVORCI NEBESA, HEISENBERGOVE OČI, BARIJERA SANTAROGA, HELSTROMOVA KOŠNICA koje Herbert kontinuirano piše od 1966. U ovim romanima Herbert se bavi temama besmrtnosti, genetskog inžinjeringa, vanzemaljaca, više inteligencije. Poslije DINE najuspješniji Herbertov roman je HELSTROMOVA KOŠNICA koji tretira preslojavanje ljudskog društva u tip zajednice karakterističan za insekte. Osim dvije spomenute nagrade, Frank Herbert je za svoj rad dobio i najznačajniju francusku SF nagradu - Apolo - 1976.
Davor Banović
|